Grane privrede

Poljoprivreda

 

Od ukupne površine opštine poljoprivredno zemljište zauzima 53,5%. U strukturi poljoprivrednog zemljišta oranice i bašte čine 12,1%, voćnjaci 0,8%, livade 33,2% i pašnjaci 53,9%
Ovaj prikaz ukazuje na biopotencijal ovog područja, a pogotovu na veći značaj šuma gde je 32,5% visokih šuma.
Zastupljenost šuma mora se povećavati na račun loših pašnjaka i njiva na terenima sa nagibom preko 30%, visinama iznad 1.300 m nadmorske visine, i terenima sa jakom i srednjom erozijom.
Pored šumske vegetacije izražena je livadsko-pašnjačka vegetacija sa zubastom kanforovom travom, bokvicom, maslačkom, hajdučkom travom, popovcem, mlečikom, mirisovkom i belom detelinom na pašnjacima. Livade su uglavnom od livadarske i lisičijeg repa, cikorije, ivanjskog cvijeća i dr. Ove vrste karakteristične su za niža staništa, a za više brdsko planinske livade i pašnjake karakteristične su Nardetum stricta (60%), Festuca rubra falax, Poa alpina, Plantago carinata i dr.
Poljoprivredne kulture uglavnom su predstavljene planinskim žitima (ječam, ovas), a od povrća najviše se gaji krompir, a od voća jabuka i šljiva. Sa obzirom na činjenicu da 87% od ukupnih poljoprovrednih površina čine livade i pašnjaci, razvoj stočarstva treba da bude prioritet u razvoju poljoprivrede.

Resursi

 

Poljoprivredna površina

 


u ha

Poljoprivredna površina

Oranice i bašte

Voćnjaci

Vinogradi

Livade

Pašnjaci

Ribnjaci trstici i bare

ukupno

od toga

žita

industr. bilje

povrtno bilje

stočno krmno bilje

39.699

4.788

331

-

581

927

330

-

13.189

21.392

-

Izvor: : Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji

 


u ha

Poljoprivr. površina

Oranice i bašte

Voćnjaci

Vinogradi

Livade

Pašnjaci

Ribnjaci trstici i bare

ukupno

od toga

žita

industr. bilje

povrtno bilje

stočno krmno bilje

38.434

4.788

331

-

581

927

330

-

13.013

20.303

-

Izvor: : Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji

 

Poljoprivredna gazdinstva

Broj poljoprivrednih gazdinstava 2005. godine iznosio je 395 dok je taj broj u prvom kvartalu 2007. godine 1.715. Ovako nagli skok u registraciji (za 4,34 puta), pre svega je posledica mogućnosti apliciranja za kratkoročne kredite Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok je drugi razlog novčana podrška nekomercijalnim poljoprivrednim gazinstvima u iznosu od 40.000 dinara. Takođe, lokalna samouprava pruža podršku poljoprivrednicima koji žele da se registruju iili konkurišu za kratokoročne/dugoročne kredite.

Poljoprivredno stanovništvo

 

U strukturi ukupnog poljoprivrednog stanovništva, 52,7% čini aktivno stanovništvo koje se bavi nekim od zanimanja u poljoprivrednoj delatnosti. Od 4.245 aktivnog poljoprivrednog stanovništva 97% čine individualni poljoprivrednici.

Poljoprivredno stanovništvo

Aktivno poljoprivredno stanovništvo

Izdržavano poljopr. stanovništvo

ukupno

žensko

ukupno

žensko

Individualni poljoprivr.

ukupno

žensko

ukupno

žensko

8.061

4.015

4.245

1.855

4.130

1.830

3.816

2.160

Izvor: Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji

Od ukupnog broja poljoprivrednog stanovnika, žene čine skoro 50%.  U sastavu aktivnog poljoprivrednog stanovništva žene su prisutne sa 44%.

Od ukupnog broja stanovnika, poljoprivredno stanovništvo ima udeo od  26,8%. Od ovog broja, individualni poljoprivrednici čine 52,66%.

Usluge za poljoprivrednike

 

Usluge za poljoprivrednike se pre svega pružaju u okviru:
  • Opštinske službe za poljoprivredu koja pruža  različite vrste savetodavnih usluga
  • Javne veterinarske stanice „Tutin“ koja pruža usluge iz oblasti veterinarske medicine na terenu (kurativa i preventiva, zahvati u porodiljstvu, sporovođenje mjera dezinfekcije
  • Zemljoradničkih zadruga („Tutin“ - Tutin, „Pešterska visoravan“ - Leskova, „Pešterka“ - Leskova, „Gornja Pešter“ - Leskova, „Crkvine“ - Tutin), koje se bave prodajom sopstvenih proizvoda, nabavkom repromaterijala, kao i semena i sadnog materijala za svoje članove, edukacijom i sl. Pojedine zadruge, poput ZZ „Tutin“, su neaktive, formalno postoje, imaju mali stočni fond, a izdržavaju se od izdavanja sopstvenog prostora
Pored pomenutih institucija u opštini Tutin postoji niz različitih udruženja koja su dobro organizovana i pružaju različite vrste usluga svojim članovima.

 

Naziv udruženja

Lokacija

Delatnost

Rezultati

Broj članova

Opštinsko udruženje farmera Tutin

Tutin

Poljoprivreda Unapredjenje poljoprivrede

20

Udruženja farmera „Ponor“

Tutin - Vrba

Poljoprivreda Unapredjenje poljoprivrede

12

Udruženje „Slatina“            Ribariće Poljoprivreda Unapredjenje poljoprivrede

10

Izvor: Opštinska služba za poljoprivredu

Poljoprivredna proizvodnja

 

Ratarstvo - proizvodnja pšenice i kukuruza

 

Godina

Pšenica

Kukuruz

ukupan prinos, tona

prosečan prinos, kg

ukupan prinos, tona

prosečan prinos, kg

ukupno

društv. svojina

privatna svojina

društv. svojina

privatna svojina

ukupno

društv. svojina

privatna svojina

društv. svojina

privatna svojina

1999.

53

-

53

-

841

154

-

154

-

1.510

2000.

130

-

130

-

1.300

61

-

61

-

610

2001.

170

-

170

-

1.619

161

-

161

-

1.610

2002.

73

-

73

-

1.217

102

-

102

-

1.275

2003.

34

-

34

-

756

54

-

54

-

684

2004.

55

-

55

-

1.058

132

-

132

-

2.031

2005.

49

-

49

-

1.140

165

-

165

-

4.540

Izvor: Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji

Uzgoj ratarskih kultura se sprovodi na veoma malom broju parcela, koje su usitnjenje i tretiraju se uz pomoć zastarele mehanizacije na tradicionalan način.
Evidentno je da oscilacije u prosečnim prinosima potiču pre svega od vremenskih uslova  i stoga su poražavajući.

 

Povrtarstvo - proizvodnja povrtnog bilja

 

Opština Tutin ima dobre prirodne uslove za uzgoj krompira, ipak zbog slabe primjene agrotehničkih mjera prinosi po hektaru su na niskom nivou tj. oko 5 tona. Ohrabruje činjenica da se povećaćavaju ukupni prinosi, ali je sasvim jasno da se radi o ekstenzivnom tipu proizvodnje, na velikom broju malih parcela.

Godina

Pasulj 1)

Krompir 1)

prinos

prinos

ukupan, u tonama

kg po hektaru

ukupan, u tonama

kg po hektaru

1999.

45

1.158

1.335

3.000

2000.

72

1.200

1.268

2.658

2001.

137

2.016

2.187

4.331

2002.

129

2.179

1.895

4.023

2003.

34

675

2.153

4.927

2004.

57

1.064

2.578

5.704

2005.

54

1.021

2.644

6.386

 

  • Uključena je proizvodnja čistog useva i međuuseva, a prosečan prinos za čist usev

Izvor: Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji
 

Voćarstvo - proizvodnja jabuka i šljiva

 

Voćarstvo beleži rast u broju rodnih stabala koji su sa jedne strane posledica  aktivnosti međunarodnih donatorskih programa. U okviru ovog FAO-UN programa koji je imao za cilj unapređenje voćarstva, distribuirano je preko 315.000 sadnica jabuka na teritoriji Zlatiborskog i Raškog okruga, podržana su udruženja i sprovedena obuka za poljoprivredne proizvođače kao i uspostavljanje veza sa prerađivačkim sektorom.

Godina

Jabuke

Šljive

broj rodnih stabala

prinos

broj rodnih stabala

prinos

ukupan, tona

po jednom stablu, kg

ukupan, tona

po jednom stablu, kg

1999.

13.450

32

2,4

25.300

24

0,9

2000.

16.000

533

33,3

26.860

80

3,0

2001.

15.065

3

0,2

27.408

63

2,3

2002.

16.045

407

25,4

38.055

247

6,5

2003.

16.190

284

17,5

40.390

356

8,8

2004.

16.505

274

16,6

40.752

257

6,3

2005.

17.137

95

5,5

43.983

133

3,0

Izvor: Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji

 

Stočarstvo

 

Godina

Goveda

Svinje

Ovce

Živina, ukupno

ukupno

od toga: krave i steone junice

ukupno

od toga: krmače i suprasne nazimice

ukupno

od toga: ovce za priplod

1999

11.170

7.042

-

-

27.654

21.170

18.833

2000

10.119

6.865

-

-

25.153

19.967

16.878

2001

10.433

6.845

-

-

23.059

18.898

16.596

2002

10.420

6.798

40

5

24.144

19.253

16.475

2003

15.242

9.108

52

7

22.996

16.960

22.267

2004

13.824

9.123

42

6

20.300

15.179

22.347

2005

14.473

9.148

37

8

19.372

14.149

28.292

Izvor: Repubički zavod za statistiku – Opštine u Srbiji


Ako posmatramo strukturu obradivih površina, videćemo da je 87,1% u funkciji stočarske proizvodnje, što predstavlja jedan od preduslova za dalji razvoj stočarstva. Ipak nepostojanje adekvatnih prerađivačkih kapaciteta, usitnjenost poseda i nefunkcionalno zadrugarstvo su uticali na pad stočnog fonda u protekloj deceniji.
Znaci oporavka naziru se u poslednjem periodu kada raste broj grla krupne stoke koji je, sa jedne strane, posledica podizanja novih prerađivačkih kapaciteta iz oblasti prerade mleka i mesa, a sa druge savetodavne, finansijske podrške međunarodnih donatorskih programa.
Zbog usitnjenosti posjeda koja, pored ostalih razloga, utiče na nisku akumulativnost stočarske proizvodnje, većina stočnog fonda gaji se na farmama koje broje ispod 50 grla ovaca. Evidentan je porast komada živine u posmatranom periodu, koja se organizovano gaji na 3 farme pretežno zbog prerade mesa.

Close